Zootoca carniolica: Nova vrsta faune Hrvatske

Hrvatska je faunu obogatila novim članom iz svijeta gmazova: Zootoca carniolica. Ova vrsta, ranije se smatrala dijelom široko rasprostranjene vrste Zootoca vivipara, odnosno obične živorodne gušterice. No, nakon detaljnih genetskih i ekoloških istraživanja, Zootoca carniolica je službeno prepoznata kao zasebna vrsta (Speybroeck et al., 2020), što donosi nova saznanja o evolucijskoj povijesti regije i naglašava važnost Hrvatske u očuvanju biološke raznolikosti. Jedna od osnovnih razlika jest da ova nova vrsta ipak ne leže žive mlade koa nominalana vrsta, već polaže jaja koja inkubiraju 20-23 dana (Jelić, D. osobno opažanje). Ova vrsta još nema hrvatski naziv, pa ju prikladno možemo nazvati jajorodna gušterica.

Identifikacija vrste

Zootoca carniolica, ili jajorodna gušterica, prirodno obitava u Srednjoj i Južnoj Europi, uključujući istočne Alpe, do Gorskog Kotara u Hrvatskoj. Raspon ove vrste djelomično se preklapa s rasponom vrste Zootoca vivipara, no za razliku od viviparnih (živorodnih) populacija prilagođenih hladnijim, sjevernim klimama, Zootoca carniolica polaže jaja – značajka karakteristična za vrste prilagođene blažim klimatskim uvjetima.

Ekologija

Distribucija jajorodne gušterice je koncentrirana u toplijim, uglavnom alpskim ili subalpskim područjima, gdje uspijeva u blagoj klimi. Fizički, Zootoca carniolica je vrlo slična vrsti Zootoca vivipara, s blagim razlikama u boji i uzorcima ljusaka koje su vidljive kod bližeg promatranja. Reproduktivna strategija ove vrste prilagođena je toplijoj klimi, što ju ekološki razlikuje od živorodne rođakinje. U Hrvatskoj naseljava područje Gorskog Kotara i sjevera Istre. Obična živorodna gušterica naseljava planinske masive Dinarida i sjever Hrvatske. Zanimljivo je da izolirana populacija živorodne gušterice koja polaže jaja, živi i u nizinskim šumama Spačve i ova je populacija preliminarno klasificirana kao Zootoca vivipara pannonica, no moguće je da se radi o izoliranoj populaciji Z. carniolica zbog sličnosti u polaganju jaja.

Značaj za očuvanje prirode i biološku raznolikost

Identifikacija Zootoca carniolica kao zasebne vrste naglašava važnost genetskih istraživanja u razumijevanju biološke raznolikosti. Priznavanjem ove vrste kao zasebne konzervacijske jedinice, omogućuje se razrada ciljanih strategija očuvanja, kako bi se očuvala njezina specifična staništa i ekološke uloge. U vremenu kada su ugroženi prirodni okoliši i kada klimatske promjene vrše pritisak na razne vrste, precizna identifikacija postaje ključna za učinkovito očuvanje, a Hrvatskoj daje priliku da zaštiti dio europske prirodne baštine.

Pogled u budućnost

Uključivanje Zootoca carniolica u faunu Hrvatske nije samo zanimljiva taksonomska novost, već i poziv na akciju za očuvanje njenih osjetljivih staništa. Primjerice, populacija u nizinama Spačve se nalazi na rubu izumiranja uslijed intenzivne sječe šuma i degradacije staništa. Nastavljanjem istraživanja i zaštitom biološke raznolikosti, Hrvatska može odigrati ključnu ulogu u održavanju ekološke ravnoteže u regiji.